Jogurt jača imunitet

Jogurti koji sadrže žive bakterije su jako zdravi, a tome su razlog probiotici koji štite tijelo od štetnih bakterija, uzimajući im sve resurse neophodne za uspijevanje


Jogurt je mlijeko sa dodacima kulture bakterija. Kako bi dobile energiju, bakterije jedu šećer iz mlijeka, a luče mliječnu kiselinu, koja potom zgrušava mlijeko.
Jogurti koji sadrže žive bakterije su jako zdravi, a tome su razlog probiotici koji štite tijelo od štetnih bakterija, uzimajući im sve resurse neophodne za uspijevanje.

Jogurt se od davnina koristi kao lijek za više namjena, ali su tek u posljednjih 10-15 godina znanstvenici otkrili koliko je zapravo koristan jogurt.
Jogurt može uništiti gljivicu Candidu albicans, koja živi u vagini i ako se razmnoži može izazvati svrbež i peckanje.

Kod žena koje imaju problema sa čestim infekcijama mokraćnih putova , jogurt može biti od velike pomoći. Finski znanstvenici su otkrili da žene koje jedu tri mliječna obroka dnevno (jogurt ili sir), puno rjeđe obolijevaju od mokraćnih infekcija, nego žene koje ne jedu često mliječne proizvode.

Samo dvije čaše jogurta na dan mogu uvelike povećati razinu gama interferona, koji pomaže imunološkom sustavu čovjeka u borbi protiv mikroba.
Kada kupujete jogurt, najbolje je birati onaj na kojem piše „bio“, „aktiv“ ili „živo“, kako biste bili sigurni da taj jogurt sadrži više živih organizama koji konzumiranjem štite zdravlje čovjeka i birajte jogurte kojima ne ističe uskoro rok trajanja.

Za osobe koje ne vole jogurt preporuča se uzimanje probiotičkih napitaka.

Imunološki sustav i organi imunološkog sustava

Imunološki sustav je sustav organa koji štiti organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmjenjenih (npr. tumorske) i istrošenih stanica.

Imunološki sustav se sastoji od organa razmještenih po čitavom tijelu i stanica koje sudjeluju u imunološkim reakcijama, koje mogu migrirati po čitavom tijelu. Organi imunološkog sustava su koštana srž, timus i limfni čvorovi.

Razlikujemo dvije vrste imunosti:

-nespecifična, prirođena imunost

-specifična, stečena imunost, koja može biti stečena aktivno ili pasivno, te stečena umjetnim ili prirodnim putem:

Prirodno stečena:

pasivno - npr. antitijela majke koje novorođenče dobije majčinim mlijekom

aktivno - npr. antitijela koja imunološki sustav proizvede i koja ostaju u tijelu nakon infekcije

Umjetno stečena:

pasivno - npr. unos gotovih proizvedenih antitijela, kako bi se spriječila infekcija ili trovanje (profilaksa - zmijski ujed, tetanus, bjesnoća)

aktivno - npr. imunizacija (cijepljenje).

Prirođena imunost čini prvu liniju obrane organizma, postoji prije kontakta sa uzročnicima bolesti i reagira na isti način prema svakom štetnom agensu.

Stečena imunost se razvija u kontaktu sa uzročnicima bolesti, ne postoji prije prvog kontakta i potrebni su dani, tjedni ili mjeseci da bi se razvila.

Ove dvije vrste imunosti ne djeluju odvojeno jedna od druge, već se međusobno nadopunjavaju.

Nespecifična imunost određuje vrstu specifičnog imunološkog odgovora, dok specifična imunost dalje usmjerava i pojačava nespecifičnu. Zahvaljujući ovom uzajamnom djelovanju imunološki sustav posjeduje sposobnosti:

-razlikovanja vlastitog od tuđeg - imunološka tolerancija
-imunološka memorija (specifična imunost)
-samoograničenja
-specifičnosti (specifična imunost)
-raznovrsnosti (specifična imunost)