Banana i imunitet ljudskog organizma

Banane sadrže tri prirodna šećera - sucrosu (saharozu), fruktozu i glukozu kombinirane sa vlaknima. Banana daje trenutne, podržavajuće, krepke i hranjive količine energije. Istraživanja su pokazala da konzumacija samo dvije banana dnevno osigurava energiju dovoljnu za 90-minutni naporan rad.
Nije dakle, čudo, da se banana smatra voćem br.1 kod vodećih svjetskih atletičara.

No, energija nije jedino što banane daju.

Banana nam pomaže da ostanemo u dobroj formi. Može nam pomoći u prevladavanju ili spriječavanju znatnog broja bolesti i stanja postajući tako sastavni dio naše dnevne prehrane.

Depresija:
Prema nedavnom istraživanju provedenom među ljudima koji pate od depresije, mnogi od njih osjećali su se znatno bolje nakon što su pojeli bananu. Banana sadrži tryptophan, vrstu bjelančevine koju tijelo pretvara u serotonin koji je poznat po tome da nas opušta, poboljšava nam raspoloženje i općenito se osjećamo sretnijima.

PMS:
Zaboravite tablete - pojedite bananu. Vitamin B6 koji se nalazi u banani regulira razinu glukoze u krvi koja utječe na naše raspoloženje.

Anemija:
Banana je bogata željezom i može potaknuti stvaranje hemoglobina u krvi i tako pomoći kod nekih slučajeva anemije.

Krvni tlak/pritisak:

Ovo jedinstveno tropsko voće izrazito je bogato kalijem, a sadrži malo soli što ovo voće čini savršenim kod problema sa krvnim tlakom/pritiskom. Administracija za lijekove i hranu u SAD-u upravo je dopustila da industrija banana izda službena priopćenja da je banana voće koje ima
sposobnost smanjivanja rizika povišenog krvnog pritiska i moždanog udara.

Mozak:
Dvjestotinjak je studenata jedne škole ( Twickenham school) kao pomoć kod ispita, uzimalo banane za doručak , u pauzi te za ručak kako bi poboljšali sposobnst mozga. Istraživanja su pokazala da ovo voće bogato kalijem može pomoći učenicima da budu pažljiviji i koncentriraniji.

Zatvor:
Banana sadrži vlakna; kada ih uključimo u prehranu, pomažu nam uspostaviti normalnu funkciju stolice kao i prevladavanje tog problema bez uzimanja laksativa.

Mamurluk:
Jedan od najbržih načina prvladavanja mamurluka je spravljanje milkshake-a zaslađenog medom. Banana umiruje želudac i uz pomoć meda, gradi potrošene razine šećera u krvi, a mlijeko hidrira i blagotovrno djeluje na cijelo tijelo.

Žgaravica:
Banana stvara prirodni učinak protiv kiselina u tijelu, stoga ukoliko patite od žgaravice, pokušajte pojesti bananu za olakšanje simptoma.

Jutarnja mučnina:
Uzimanje banana između obroka pomaže u održavanju razine šećera u krvi, a time i izbjegavanju jutarnje mučnine.

Ugrizi komaraca:
Prije nego što posegnete za insekticidnim kremama, pokušajte ugriženo područje istrljati unutrašnjom stranom kore banane. Mnogi su otkrili da je jako učinkovita u smanjenju oteklina i iritacije nastalih zbog ujeda komaraca.

Živci:
Banane sadrže visoke količine B vitamina koji pomaže smirivanju živčanog sustava.

Imate prekomjernu težinu , a na poslu ste?

Studije provedene na Institutu za psihologiju u Austriji pokazale su da pritisak na poslu vodi do prenatrpavanja čokoladom i grickalicama. Promatranjem 5000 bolničkih pacijenata istraživači su zaključili da su najdeblji pacijenti radili na poslovima na kojima su bili izloženi velikom pritisku. Izvještaj zaključuje:
"da bismo izbjegli želju za prenatrpavanjem slatkišima, trebali bismo kontrolirati razinu šećera u krvi tako da svaka dva sata prezalogajimo hranu koja je bogata ugljikohidratima."

Čir:
Banana se koristi kao hrana kod poremaćaja rada crijeva zbog svog mekog sastava i glatkoće. Ona je jedino sirovo voće koje se može uzimati bez posljedica kod kroničnih bolesti. Banana također neutralizira prejaku kiselinu i smanjuje nadražajnost oblažući unutrašnjost želuca.

Kontrola temperature:
Mnoge druge kulutre banane smatraju voćem koje 'hladi' i koje može sniziti kako fizičku tako i emocionalnu temperaturu trudnica. Na Tajlandu, npr. trudnice jedu banane kako bi osigurale da se dijete rodi sa nižom temperaturom.

Poremećaji koji se javljaju u pojedinim godišnjim dobima:
Banane pomažu kod ljudi koji su osjetljivi jer sadrži prirodni sastojak, tryptophan koji podiže raspoloženje.

Pušenje i uživanje duhana:
Banane mogu pomoći kod odvikavanja od pušenja. B6, B12 , kalij i magnezij koji se nalaze u bananama, pomažu u oporavku tijela od učinaka povlačenja nikotina.

Stres:
Kalij je vitalni mineral koji pomaže u normaliziranju otkucaja srca, šalje kisik u mozak i regulira količinu vode u tijelu. Kada smo pod stresom, naš se metabolizam ubrzava i tako se smanjuje razina kalija. Ravnotežu možemo vratiti uz pomoć zalogaja bogatog kalijem - banane!

Moždani i srčani udari:
Prema istraživanjima objavljenima u New England Journal of Medicine, uzimanje banana u svakodnevnoj prehrani, može smanjiti rizik od nastajanja udara za gotovo 40%!

Bradavice:
Ljudi okrenuti prirodnim metodama liječenja reći će vam da ukoliko želite maknuti bradavice, uzmite komadić kore od banane, stavite ga na bradavicu sa žutom stranom okrenutom gore. Tako okrenutu koru banane držite sa flasterom ili kiruškim zavojem na bradavici!

Dakle, banana zaista jest prirodan lijek za mnoge bolesti. Ako je uspoređujete sa jabukom, ima četiri puta više bjelančevina, dva puta više ugljikohidrata, tri puta više fosfora, pet puta više vitamina A i željeza, i dvostruko više ostalih minerala i vitamina. Bogata je kalijem i jedna je od najukusnijih vrsta voća.

Banana je važana za imunitet ljudskog organizma!!!!

Postoji li imunitet u „glavi“?

Da li nam naše vlastite predrasude i percepcije ljudi pomažu u obrani našeg tijela od infektivnih bolesti?

Jedno vrlo zanimljivo istraživanje ukazuje na to da naš mozak ima neku vrstu „bihevioralnog imunološkog sustava" koji štiti od bolesti čak i prije nego što uzročnici koji izazivaju bolesti dođu do naših tijela.

Mark Schaller s British Columbia University-a, inače ko-autor istraživanja s Justinom H. Parkom s University of Bristol-a, sugerira kako niz psiholoških faktora čini dobru kombinaciju za otkrivanje i izbjegavanje potencijalno zaraznih tvari u našem neposrednom okruženju. Ova kombinacija nam daje „sirovu" prvu liniju obrane protiv infekcija te tako smanjuje opterećenje „pravog" imunološkog sustava.

To naravno utječe na naše interakcije s drugim ljudima. Jedno istraživanje proučeno od strane Schallera i Parka, otkrilo je da kada se ljudi osjećaju ugroženima zbog neke infekcije, odjedanput postaju manje ekstrovertni. Drugo pak istraživanje koje se bavilo razlikama ličnosti na svjetskoj razini, pokazalo je kako su ljudi općenito manje ekstrovertni u zemljama u kojima su zarazne bolesti kroz povijest bile jako rasprostranjene. Mnoga druga istraživanja sugeriraju kako prijetnja od bolesti može doprinijeti predrasudama protiv ljudi koji izgledaju ili djeluju na načine koji su neuobičajeni.

Međutim, autori brzo ukazuju na to kako su većina od tih predrasuda pogrešne i „skupe". Blijeda koža, na primjer, može se percipirati kao zarazna, kad ona to i nije.

„Ovaj sustav je osmišljen kako bi identificirao stvari koje bi mogle biti zarazne, ali se oslanja na nesavršene tragove," objašnjava Mark Schaller, a prenosi Medical News Today.

„Jedna od posljedica je da možemo često izbjegavati stvari i ljude koji nam uopće ne predstavljaju nikakav rizik."

Autor također sugerira kako bi istraživanje o „bihevioralnom imunološkom sustavu" moglo pomoći znanstvenicima da otkriju skrivene uzroke mnogih predrasuda, pa sukladno tome mogu biti bolje pripremljeni oko same intervencije i suzbijanja predrasuda.

Istraživanje o „bihevioralnom imunološkom sustavu" može imati i zdravstvene beneficije. Najnovije istraživanje pokazuje da kad ljudi vide potencijalno zarazne stvari u svojoj okolini, tijelo kao da potiče „pravi" imunološki sustav da snažnije odgovori na stvarnu infekciju.

Autor: centar-zdravlja.net

Čuvari naseg imuniteta - Omega kiseline

U namirnicama prevladavaju omega-6 masne kiseline, a s vremenom se drastično povećao rizik nedostatka omege-3.

Omega masne kiseline pojam su koji smo često čuli od liječnika, u ljekarni ili u medijima. No, jesmo li se zapitali o čemu je zapravo riječ?

Omega masne kiseline sastavni su dio ribljih ulja, jednog od najstarijih dodataka prehrani. Riblja ulja sadrže omega-3 esencijalne masne kiseline EPA i DHA. Omega masne kiseline ljudsko tijelo ne može proizvesti, pa ih moramo osigurati pravilnim uzimanjem dodataka prehrani. Zbog zastupljenosti u većini fizioloških procesa i strukturama svake stanice, nužne su za normalno funkcioniranje organizma. Njihovo pomanjkanje zabilježeno je kod različitih upalnih i krvožilnih bolesti, Alzheimerove bolesti, depresije, slabije koncentracije, a izravno su povezane s padom imuniteta i kožnim poremećajima.

Omega masne kiseline smanjuju koncentraciju kolesterola, povećavaju elastičnost krvnih žila i reguliraju viskoznost krvi, pa smanjuju rizik od srčanih napada i udara uzrokovanih grušanjem krvi. Njihovo osnovno djelovanje vezuje se uz prevenciju i tretmane visokoga krvnog tlaka, srčanih aritmija i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Osim djelovanja na krv i krvne žile, istraživanja su pokazala da je za razvoj mozga i vida te za intelektualni razvoj dojenčadi prijeko potreban DHA, čiji unos putem nadoknade ili preko majčina mlijeka može znatno potaknuti razvoj najmlađih.